EP predlaže režim sankcija za kršenje ljudskih prava

Europski parlament pozvao je u četvrtak na uspostavu Europskog režima sankcija zbog kršenja ljudskih prava, koji želi imenovati prema Sergeju Magnitskom po uzoru na slične modele u SAD-u, Kanadi, ali i nekim članicama Unije.

Zastupnici u Rezoluciji usvojenoj na plenarnoj sjednici u Strasbourgu pozivaju na uspostavu mehanizma na razini EU-a kojim žele nametnuti sankcije poput zamrzavanja imovine i zabrana viza pojedincima umiješanima u teška kršenja ljudskih prava. 
Europski parlament se slaže da bi se novi mehanizam trebao imenovati prema Sergeju Magnitskom, ruskom odvjetnikom koji je istraživao korupciju u zemlji. Magnitski je umro 2009. u zatvoru u Moskvi, trpeći nehumane uvjete i mučenja. 
"Europska unija će i dalje upozoravati na kršenja ljudskih prava, pozivati ​​državne i nedržavne aktere da ih spriječe i pozovu na pravdu i odgovornost. Europska unija mora biti primjereno opremljena kako bi ostala lider u području ljudskih prava", rekao je u utorak na plenarnoj sjednici Povjerenik Komisije za europsku susjedsku politiku Johannes Hahn u ime Visoke predstavnice EU-a Federice Mogherini. 
Zastupnici Europskog parlamenta poručili su u raspravi da postoji potreba za sankcioniranjem onih koji krše ljudska prava te da to nije slučaj samo u trećim zemljama.
"Ne bi se smjeli nekažnjeno provući ubojice Rohinja u Mijanmaru, silovatelji u Srednjoafričkoj Republici ili ubojice novinara iz Saudijske Arabije", rekla je latvijska eurozastupnica Sandra Kalniete (EPP). 
Hrvatska eurozastupnica Ruža Tomašić (ECR) poručila je da su "ljudska prava kršila i još uvijek krše brojne treće države s kojima imamo diplomatske i trgovinske odnose, neke naše saveznice, kao i neke države članice. Iako europski lideri često govore o tome da je Europska unija „zajednica vrijednosti”, moram priznati da smo ljudskim pravima često trgovali". 
"Europski režim sankcija za kršenja ljudskih prava šalje snažan signal onim postojećim diktaturama i autoritarnim režimima koji sustavno zanemaruju pravo i dužnost očuvanja ljudskog dostojanstva", zaključio je španjolski zastupnik Zelenih Jorde Soli. 
Rezolucijom se traži i sastavljanje popisa pojedinaca koji krše ljudska prava, a on bi trebao uključivati ​​državne i nedržavne aktere koji su na bilo koji način pridonijeli zlostavljanjima i zločinima u svijetu. Europski zastupnici napominju da se odluka o popisu i brisanju pojedinaca treba temeljiti na jasnim, transparentnim i specifičnim kriterijima, koji su izravno povezani s počinjenim zločinom. 
U Americi je zakon Magnitski usvojen 2012. godine, u sklopu kojega se provode sankcije zamrzavanja imovine i zabranjuje ulazak na američko tlo ruskim dužnosnicima za koje Bijela kuća procijeni da krše ljudska prava. Sankcije su uvedene još i u Kanadi, Estoniji, Latviji, Litvi i Ujedinjenom Kraljevstvu. 
Europski parlament više puta govorio o potrebi uvođenja sličnog mehanizma, a prijedlog sada dobiva vjetar u leđa, osobito nakon što je nizozemska vlada u studenom prošle godine pokrenula raspravu o tome među članicama Unije.
Rezolucija o uspostavi Europskog režima sankcija usvojena je s 447 glasova za, 70 protiv i 46 suzdržanih.


(HINA, 14. 3. 2019.)



Najčitanije