EK: Za održivo financiranje nužna globalna suradnja i jačanje uloge privatnog sektora

Kako bi se ispunili ciljevi Pariškog sporazuma, kao i provela tranzicija u klimatski neutralno gospodarstvo, potrebno je povećanje ulaganja u održivi rast, pri čemu je važna globalna suradnja i jačanje uloge privatnog sektora, poručeno je u četvrtak s konferencije Europske komisije (EK).

Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Komisije za euro i socijalni dijalog, financijsku stabilnost, financijske usluge i unija tržišta kapitala, poručio je da je vrijeme je za globalnu suradnju za financiranje održivog razvoja.
Kako je ustvrdio, klimatske promjene predstavljaju globalnu prijetnju te hitno treba zajedničkim snagama raditi kako bi ih se zaustavio, a kako ta globalna suradnja uključuje javni i privatni sektor, kao i suradnju između institucija i zemalja.
"Europska unija će se držati obveza koje smo preuzeli Pariškim sporazumom. Postavili smo ambiciozne i pravno obvezujuće ciljeve za smanjenje emisija te se slažemo se da do 2050. trebamo izvršiti tranziciju u klimatski neutralno gospodarstvo", poručio je Dombrovskis u uvodnom govoru na konferenciji o globalnom pristupu održivom financiranju, kojoj će tokom dana nazočiti brojni visoki dužnosnici iz zemalja širom svijeta.
Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, kojeg je u prosincu 2015. potpisalo gotovo 200 zemalja, međunarodna zajednica se između ostalog obvezala da se ograničenje povišenja temperature mora zadržati znatno ispod 2 stupnja Celzija u odnosu na predinudustrijsko doba.
Dombrovskis napominje da je EU rano prepoznala potrebu financiranja održivog razvoja, pri čemu je ka tranziciji u održivo i klimatski neutralno gospodarstvo ključno jačanje uloge privatnog kapitala. Pritom apostrofira važnost jedinstvenog tržišta koje bi trebalo omogućiti ulagačima da povećaju svoje "zelene" investicije diljem EU-a i šire.
Ta ulaganja između ostalog uključuju i energetski sektor, zatim sektor prometa, građevinarstva, vodne infrastrukture, kao i ulaganja u nove tehnologije. 
Kako bi se proveo cilj Pariškog sporazuma, Dombrovskis navodi računicu OECD-a po kojoj je na globalnoj razini godišnje potrebno oko 6.200 milijardi eura ulaganja tijekom sljedećih 15 godina. "Ti iznosi su izvan kapaciteta javnog sektora, a teret financiranja najveće ekonomske tranzicije u naše vrijeme mora se široko podijeliti. Privatni sektor također mora doprinijeti", poručio je Dombrovskis.
Naime, kako je naveo na susretu s novinarima dan ranije, uz to što je vremena za tranziciju sve manje, nema dovoljno javnog novca za financiranje svih projekata održivog razvoja, stoga je potrebna mobilizacija privatnog kapitala.

Investicijski jaz u EU godišnje oko 180 milijardi eura

Pritom, kako bi dosegnula ciljeve Pariškog sporazuma, Europska unija suočena je s investicijskim jazom od potrebnih dodatnih oko 180 milijardi eura ulaganja godišnje do 2030.
Dombrovskis stoga poručuje da, unatoč napretku u EU i povećanju održivog financiranja i predvodničke uloge u borbi protiv klimatskih promjena, to nije dovoljno, a kako su izazovi održivosti ionako globalni, pri čemu je u svijetu značajno prisutan nedostatak zelenih i održivih ulaganja.
Ističe i da je želja Komisije da četvrtina europskog proračuna za razdoblje od 2021. do 2027. godine bude posvećena aktivnostima koje podržavaju borbu protiv klimatskih promjena.
Podsjetio je i na akcijski plan za održivo financiranje, kojim je utvrđena strategija za održiviji financijski sektor, a kojeg su slijedila i tri zakonodavna prijedloga, od kojih su dva do sada dogovorena na razini EU-a.
Tu je i sustav klasifikacije za zelene gospodarske aktivnosti, tzv. taxonomy. Kako navodi Dombrovskis, cilj je prevesti EU i međunarodne standarde zaštite okoliša, klime i energije u jezik koji investitori mogu koristiti svugdje, pa će na taj način moći lakše usmjeriti svoja sredstva u održive i zelene projekte. Sustav će ponuditi jasne definicije i odredbe što se smatra zelenim ulaganjem, a također je pokriti aktivnosti koje mogu značajno smanjiti negativni utjecaj trenutnih zagađujućih sektora. 
S obzirom da i Kina razvija sličan sustav, potrebna je sinergija i usklađivanje, smatra Dombrovskis, s čime se složio i Jun Ma iz Narodne banke Kine i čelnik Odbora za zeleno financiranje pri Kineskom udruženju za financije i bankarski sektor.
Video porukom se javio i posebni izaslanik Ujedinjenih naroda (UN) za klimatske aktivnosti Michael R. Bloomberg, istaknuvši ključnu ulogu privatnog sektora u borbi protiv klimatskih promjena. Naveo je i važnost radne skupine za objavljivanje financijskih informacija povezanih s klimatskim promjenama (TCFD), koja ulagačima daje bolje informacije o rizicima kao i financijskim koristima od ulaganja u održivi rast. 
Njihove preporuke je prihvatilo je oko 6.000 tvrtki u 44 zemlje, s kombiniranom tržišnom kapitalizacijom od oko 8.700 milijardi dolara. 


(HINA, 21. 3. 2019.)



Najčitanije

magazine

Novi broj tjednika Informator

Broj 6580-6581 od 24. 06. 2019.

Pogledaj teme broja

Savjetovanja